Tenk  Reno  R-35

  

   Vec sredinom tridesetih godina nadlezne sluzbe vojske Kraljevine Jugoslavije bile su svesne mogucnosti zastarelih Reno tenkova. Reno FT 17 je odgovarao potrebama Prvog Svetskog rata i sa svojim oklopom od 22mm  bez problema je mogao parirati jedinom tadasnjem protivoklopnom oruzju - protivtenkovskim puskama. Medjutim tokom tridesetih godina vecina armija svoje pesadijske jedinice oprema lakim PT (Protivtenkovski) topovima kalibra 37mm.Ovi topovi su mogli probiti oklop debljine 30-35mm , pod uglom od 60 stepeni, na daljinama od 500m. Poznato da je model FT mogao efikasno dejstvovati samo do 400m daljine i pritom imao oklop od 22mm (Kupola). Tih godina (1934. god) u Francuskoj se uveliko radilo na buducem modelu tenka koji bi trebao zameniti Reno FT 17, tada jos uvek najbrojniji tenk Francuske vojske.Na konkursu tri velike firme (Reno, Hockins i FCM) izabran je renov prototip, koji je ubrzo, pre kraja ispitivanja, zbog pogorsane medjunarodne situacije, narucen u velikom broju. Prvi primerci su isporuceni vec sredinom 1935 god. U narednom periodu ukupno je proizvedeno 1.600 primeraka Renoa R-35 od cega se 945 nalazilo u naoruzanju Francuske armije maja 1940 god. Oko 240 Renoa je isporuceno drugim zemljama (100 Turskoj, 54 Jugoslaviji, 53 Poljskoj i 40 Rumuniji). Buduci i da se u Francuskoj novi model R-35 uvodio kao zamena za FT 17 ne cudi odluka tadasnjih vojnih vlasti Jugoslavije da nabave Reno R-35. Naime posle vise pokusaja (U to vreme i prijateljske zemlje, zbog opste situacije, su nam nerado prodavale oruzje) jednoj vojnoj delegaciji pocetkom 1940 god. uspeva da naruci 54 tenka Reno, koji su isporuceni aprila iste godine. Svi tenkovi su rasporedjeni u  Drugi bataljon bornih kola, (Tadasnji naziv za tenkove kod nas) u Beogradu. Bataljon su sacinjavale tri tenkovske i jedna pomocna ceta. Svaka ceta je imala po tri voda i tenk komandira cete. Pomocna ceta pored pokretne radionice, cisterni, kamiona za prevoz municije je imala i rezervnih 11 tenkova, namenjenih popuni gubitaka u cetama. Komandiri ceta su pored svojih tenkova imali i terenske automobile za izvidjanje. Bataljon tada dobija i svoju oznaku na tenkovima: Nacrtanu plamtecu bombu sa upisanim brojem jedan. Krajem decembra 1940.god., usvojena je i formacija bataljona bornih kola, koja je bila ista za oba tenkovska bataljona kraljevske vojske.

 
Bez / sa komorom
Ljudi
put. automobila
teretnih
tenkova
motocikala
prikolica
Stab
51 / 51
2 / 2
3 / 3
-
3 / 3
3 / 3
Tri tenkovske cete
210 / 261
3 / 3
18 / 27
39 / 39
9 / 9
9 / 9
Pomocna ceta
143 / 143
2 / 2
19 / 19
11 / 11
5 / 5
5 / 5
Ukupno
405 / 455
7 / 7
40 / 49
50 / 50
17 / 17
17 / 17

 

 
                                 R 35 posle prijema u Drugi bataljon bornih kola

.....Tenkovi su intezivno korisceni u obuci i pri velikim jesenjim manevrima 1940 god. Tokom 1940. god, obucena je prva partija vojnika, da bi se odmah zatmi primila i druga partija od 600-800 vojnika. U cilju sto bolje obuke za sadejstvo sa tenkovima u jesen iste godine po jedna ceta bataljona se upucuje u Sremske Karlovce, Skoplje i Nis tj. u satav I, III i V armijske oblasti. Tenkisti Drugog bataljona su imali istaknutu ulogu tokom velikog protesta 27. marta 1941. god. Kao znak priznanja, komandant Drugog bataljona Danilo Zobenica postaje Kraljev adjutant, a novi komandant postaje kapetan I klase Ljubisa Terzic, koji je ovom jedinicom komandovao i u ratu.
.....Jos 1938 god. usvojen je "Uput za upotrebu oklopnih jedinica i odbranu od bornih kola", u kome je vise paznje pridato odbrani od tenkova (Oko 100 strana), nego njihovoj upotrebi (12 strana). U dokumentu (Koji je kao uzor imao Francusku tenkovsku taktiku) predvidja se da tenk bude pratece oruzje pesadije namenjeno njenoj podrsci. Nije se ni pomisljalo na samostalne operacije tenkovskih jedinica, sto je ipak bio slucaj i u drugim zemljama sem u Nemackoj, naravno. Tenkovi su mogli dobiti jedan od sledecih zadataka: U sluzbi izvidjanja i obezbedjenja, za otvaranje puta izvidjackim jedinicama ili kao pojacanje pesadijskim jedinicama. Ako su dodeljeni pesadiji mogli su biti korisceni: Kao prateca orudja pesadije i konjice, za proboj u protivnikov raspored, za gonjenje razbijenog neprijatelja, da ucestvuju u protivnapadima i u ulozi protivoklopnih sredstava. Uput je predvidjao da pesadijski bataljon ako bude na glavnom pravcu napada bude ojacan cetom tenkova, a ako bude na pomocnom onda jednim vodom. Tenkovi su pred napad trebali biti razvrstani u dva esalona, pri cemu je drugi imao manevarsku ulogu. Takodje predvidjan je i treci esalon za eksplotaciju moguceg uspeha. Velika paznja je posvecena koordinaciji pesadije i tenkova, zbog uzajamne zastite, dejstvu na brdovitom i sumskom terenu, pravilnom koriscenju zemljista i faktoru iznenadjenja. U  nekim elementima nasa taktika je bila obimnija od Francuske.
           Tenk R 35 u ulici Kneza Milosa, 27. mart 1941 god.
Natpis na tenku br. 35 (U levom uglu se vidi oznaka bataljona), 27. mart 1941. god

U ratu

 

   ....Vojska Kraljevine Jugoslavije je od oklopnih jedinica imala 2 tenkovska bataljona, eskadron tanketa i jedan vod oklopnih automobila male borbene vrednosti. Tenkovi su bili po cetama rastrkani po celoj teritoriji tako da su cete 1.okb (popunjen sa FT-17) bile dodeljene 2. 3. i 4. Armiji. Ove cete su bile locirane u Sarajevu, Skoplju i Zagrebu. Drugi tenkovski bataljon (popunjen sa R-35) nalazio se u Beogradu, u rezervi Vrhovne komande, ali je njegova 3 ceta jos u jesen 1940. prekomandovana u Skoplje u sastav 3. Armije. Eskadron tanketa (brzih bornih kola Skoda) je ostao u Zemunu sa zadatkom protivdesantne odbrane tamosnjeg aerodroma ili za zatvaranje pravaca iz Srema prema Beogradu. Borbena gotovost je bila na jako niskom nivou. Sve jedinice, pocetak rata je zatekao u garnizonima. Vozila nisu bila popunjena gorivom i municijom, tako da naprimer. eskadron tanketa nije dobio pancirnu municiju, a jedino je se ova jedinica mogla efikasno suprostaviti nemackim tenkovima. Izdaja, opste rasulo i dezorijentisanost koja je zahvatila kompletnu vojsku uticalo je i na ove jedinice.Glavnina Drugog oklopnog bataljona (bez trece cete u Skoplju) upucena je zeleznicom 5/6 aprila iz Beograda preko Srema u susret nemackim oklopnim kolonama. Kada je bataljon stigao u Slavonski Brod, neprijatelj je vec bio u Vinkovcima. Posto su Slavonska i Osjecka divizija bile u potpunom rasulu, bataljon se u sastavu Druge armije povlaci preko Save u Doboj. U Doboju je napadnut od Ustasa, prilikom pokusaja da se jedinica razoruza i zarobe tenkovi. Na prostoru Doboja doslo je i do sukoba sa nemackom 14. oklopnom divizijom, pa je u periodu oko 15. aprila osteceno ili unisteno oko 20 tenkova. Ostatak bataljona se povlaci prema Sarajevu, ali ga u dolini reke Bosne sustizu jedinice 14. oklopne divizije, kada i dolazi do zarobljavanja ljudi i tehnike.
..... Treca ceta ovog bataljona je 6. aprila izvela mars iz Skoplja prema rejonu Stipa da bi usla u sastav Bregalnicke divizije. Nakon kontakta sa komandom ove divizije, ceta je u popodnevnim casovima zaposela rejon Jezevo polje, gde su vec bile jedinice 23. puka. U ranim jutarnjim satima 7. aprila razvija se zestoka borba sa nadirucim nemackim jedinicama divizije SS Adolf Hitler, koja traje do prepodne istog dana kada se puk i tenkovska ceta povlace prema Velesu. Ceta se pod borbom povlacila do sela Olujic, gde je zaposela polozaje za odbranu kominikacije s.Olujic- Veles, u vecernjim satima. Nemacki tenkovi, posto u borbenom kompletu nisu imali pancirnu municiju, na prednji polozaj privlace PT topove od 75mm, protiv kojih je oklop Renoa 35 bio nemocan, te je nakon energicnog napada kompletna ceta biva unistena, a komandir zarobljen.. Tokom 1941. god Nemci u Srbiji su koristili 25 tenkova Reno R-35, francuskog, a verovatno i naseg porekla.
 
Tenk br. 22, ulica Kneza milosa, 27 mart 1941 god

R 35 na ulici 27. marta 1941. god.

 

Karakteristike tenka Reno R 35

   Reno R 35 je u odnosu na svog prethodnika imao niz poboljsanja. Imao je slozenu konstrukciju od tri livena elementa montirana na donju oklopnu plocu. Vesanje se satojalo od pet tockova oblozenih gumom koji su se medjusobno naslanjali preko kolenastih poluga i gumenih opruga. Oklop tela je bio 40mm, a poda i krova 12mm. Brzina je bila znatno veca u odnosu na FT 17, a i prohodnost.R 35 je mogao rusiti i lakse fortifikacije i zidove od cigala do 40cm. Kupola tipa APX-R je bila zasticena oklopom od 45mm, a na krovu sa 30mm. Osnovni top je ostao isti kao kod Renoa FT 17, SA-18 od 37mm (21 kalibar). Top je koristio razorne granate sa celicnom kosuljicom mase 760gr. Pancirna granata, pocetne brzine od 388m/s, probijala je 15mm oklopa na daljinama od 500m (Pod uglom od 90 stepeni). Maksimalni domet topa je bio 2.400m, medjutim zbog otezanih uslova gadjanja i osmatranja vatra je obicno otvarana do daljina od 400m. Dvoclana posada je i dalje zadrzana i to je bila najveca mana ovih tenkova. Posadu su sacinjavali podoficir kao komandant tenka i obican vojnik vozac. Komandant je morao osmatrati, nisaniti, puniti i dejstvovati topom, te rucno pokretati kupolu. Ako je bilo radia u tenku morao je i njega koristiti. Sve ovo je jako smanjivalo borbenu efikasnost ovog tenka. Bio je dosta inferiorniji od nemackih modela tenkova iz tog perioda. Top, koji je ispaljivao projektile male pocetne brzine nije mogao voditi ravnopravnu borbu sa PzKpfw III, koji su u tom periodu imali mocnije topove od 50mm, ili sa PzKpfw IV, koji su takodje sa svojim topom 75 mogli unistiti R35. Po pitanju oklopa R-35, nije zaostajao u odnosu na protivnike, ali je slaba pokretljivost takodje umanjivala borbenu moc.
r35-1.jpg (21215 bytes)
Tip / Poreklo Reno R 35 / Francuska
posada 2
borbena masa 9.800 kg
duzina 420 cm
sirina 185 cm
visina 237 cm
motor cetvorocilindricni Reno
snaga motora 60 kW
maks. brzina po putu 20 km/h
maks. brzina po terenu 4-6 km/h
radijus kretanja 140 km
savladjuje uspon 35-40 stepeni
prepreku visine 50 cm
rov sirine 1-1,3 m
gaz do dubine 90 cm
naoruzanje top SA 18 i mitraljez M 1931 od 7,5 mm
borbeni komplet 100 granata i 2.400 metaka
Oklop Oklopno telo: prednji deo, bokovi i zadnji deo 40mm, gornja ploca i pod 12mm. Kupola: prednji deo i bokovi 45mm, krovna ploca 30mm.
Vidi crtez: Char Renault R 35

*Fotografija na vrhu strane: Kralj Petar II Karadjordjevic upravlja voznjom tenka R35

iz porodicne arhive Milana Radovica

 

Tenk Reno R35 na zdruzenoj garnizonskoj vezbi na Torlaku, 9.septembra 1940.god.

Video: Renault R-35
U izradi ove strane koriscene su informacije i fotografije iz/sa:
  • Casopis "Oruzje"
  • ''Oklopne jedinice u NOR-u'' - Manojlo Babic
  • ''Oklopna vozila 1''
  • kapetan Dalibor Denda, Oklopne jedinice u Kraljevini Jugoslaviji, Glasnik br.4/2008
 

Pocetna strana


Srpski oklop - forum